AK-47 ili AKM? Zašto puška koju svi zovu AK-47 najčešće to nije

Kad se u vijestima pojavi snimka iz bilo kojeg rata, od Afrike do Bliskog istoka, voditelj će gotovo sigurno spomenuti “AK-47”. Isto vrijedi za filmove, igre, novinske fotografije i razgovore u lovačkom domu. Problem je u tome što je puška na slici u većini slučajeva AKM ili jedna od njegovih brojnih kopija, a ne AK-47.

To nije sitničavo cjepidlačenje. AK-47 i AKM izvana su gotovo jednaki, ali iza njih stoje dva različita pristupa proizvodnji, deset godina razvoja i nekoliko desetaka milijuna primjeraka razlike.

AK-47 je izvorni Kalašnjikov, uveden u Sovjetsku armiju 1949. Većina primjeraka ima kućište glodano iz čeličnog otkovka. To je čvrsto i izdržljivo, ali teško i sporo za izradu.

AKM (Avtomat Kalašnjikova modernizirovannyj) uveden je 1959. kao modernizirana inačica. Kućište mu je prešano od čeličnog lima debljine 1 mm i spojeno zakovicama. Lakši je, jeftiniji i brži za proizvodnju, a u rafalu stabilniji.

Mehanizam je isti: odvod barutnih plinova s dugim hodom klipa, rotirajući zatvarač, metak 7,62 × 39 mm, cijev od 415 mm i spremnik od 30 metaka. Zato su i osnovni brojevi gotovo jednaki. Razlika nije u tome što puška radi, nego u tome kako je napravljena.

Mala ironija: AK-47 je počeo kao "AKM"

Malo tko zna da su prve serijske puške AK-47 (danas poznate kao “Tip 1”) također imale kućište prešano od lima. Sovjetska industrija tada još nije svladala tu tehnologiju. Zavarivanje vodilica zatvarača stvaralo je previše škarta, pa se 1951. prešlo na glodano kućište (“Tip 2”), a nekoliko godina kasnije na olakšani “Tip 3”.

Kad je tehnologija prešanja napokon svladana krajem 1950-ih, Kalašnjikov se vratio izvornoj ideji. Ovaj put je uspjela, a rezultat je bio AKM. Zato je “pravi” AK-47 s glodanim kućištem zapravo međukorak: rješenje iz nužde koje se proizvodilo nešto manje od deset godina.

Što se točno promijenilo

	AK-47 (Tip 3)	AKM
U naoružanju od	1949	1959
Kućište	glodano	prešano, lim 1mm, zakovice
Usta cijevi	matica za zaštitu navoja	kosi kompenzator (od sredine 60ih)
Okidački mehanizam	bez usporivača	s usporivačem udarača
Ciljnik	do 800m	do 1000m
Bajunet	stariji model	nož-bajunet koji s koricama reže žicu
Drvo	puno drvo	lijepljena šperploča od breze
Spremnici	čelični	čelični, od lake legure, kasnije plastični
Inačica sa sklopivim usadnikom	AKS (preklop prema dolje)	AKMS (preklop prema dolje)

Najveća razlika za vojnika bila je masa. Brojke se razlikuju ovisno o tome mjeri li se puška sa spremnikom ili bez njega, ali American Rifleman navodi pad s otprilike 9 na 7 funti, odnosno s oko 4,1 na oko 3,2 kg. Za pušku koju vojnik nosi cijeli dan to je velika razlika.

Kosi kompenzator na ustima cijevi usmjerava dio plinova prema gore i udesno, pa se cijev u rafalu manje podiže. Usporivač udarača kratko zadržava udarač, tako da metak opali tek kad je zatvarač potpuno zabravljen. Rezultat je mirniji rad mehanizma u rafalnoj paljbi.

Zašto ih svi brkaju

1. AKM-a ima neusporedivo više. Samo je Sovjetski Savez od 1959. do kasnih 1970-ih proizveo više od 10 milijuna AKM-a, a American Rifleman ga naziva najproizvođenijim Kalašnjikovom svih vremena. Gotovo sve strane kopije, istočnonjemačka MPi-KM, mađarska AKM-63, rumunjska PM md. 63/65 i mnoge druge, izvedene su iz AKM-a, a ne iz AK-47. Statistički, “kalašnjikov” koji vidite gotovo je sigurno iz AKM-ove grane obitelji.

2. Ime AK-47 nikada nije bilo službeno. Puška je 1949. uvedena jednostavno kao “AK”. Oznaka AK-47 potječe od prototipa iz 1947., a na Zapadu se ustalila kao naziv za cijelu obitelj. Kad je ime već sinonim za sve kalašnjikove, nitko ne provjerava kućište.

3. Novinari su upozoreni još 1994. Časopis American Journalism Review objavio je te godine tekst “Firearms 101 for Journalists”, u kojem upozorava da puške koje novinari zovu AK-47 najčešće jesu AKM-ovi. Autori su napisali da takve pogreške samo potvrđuju tvrdnje oružarskog lobija da mediji ne razumiju oružje. Trideset godina kasnije, ništa se nije promijenilo.

4. Isto ime, druga puška. Kineski Tip 56 dobar je primjer koliko oznake mogu zavarati. Proizvodnja je počela 1956. kao gotovo vjerna kopija sovjetskog AK-47 Tip 3, s glodanim kućištem. Kasnije su Kinezi prešli na prešano kućište po uzoru na AKM, ali su zadržali isti naziv. Dvije puške pod imenom “Tip 56” mogu tako biti iz dvije različite grane obitelji.

5. I kod nas je slično. U Hrvatskoj je “kalašnjikov” svaka puška te obitelji. Prve serije Zastave M70 imale su glodano kućište, kao AK-47, a kasnije, najraširenije inačice prešano, kao AKM. Rumunjske puške PM md. 63/65, koje su hrvatske snage nabavile na početku Domovinskog rata unatoč embargu, kopije su AKM-a. Izvorni sovjetski AK-47 u Hrvatskoj je bio rijetkost.

Kako ih razlikovati u pet sekundi

Pogledajte iznad spremnika

AK-47 s glodanim kućištem ima dugačko pravokutno udubljenje za olakšanje iznad ili ispred otvora za spremnik. AKM tamo ima samo malo ovalno udubljenje, vodilicu spremnika utisnutu u lim.

Potražite zakovice

Prešano kućište AKM-a ima vidljive zakovice kojima su pričvršćeni unutarnji dijelovi. Na glodanom kućištu ti su dijelovi izrađeni iz jednog komada.

Pogledajte usta cijevi

Koso odrezani kompenzator gotovo je siguran znak AKM-a ili njegove kopije. Ipak, rane serije AKM-a ga nemaju, a neke strane kopije imaju drukčije naprave.

Bajunet koji se ne skida

Odaje kinesku pušku Tip 56: trokutasti šiljasti bajunet trajno je pričvršćen i preklapa se ispod cijevi.

Je li to uopće važno?

Za vojnika na terenu, ne previše: oba modela pucaju istim metkom i jednako su pouzdana. Za povijest oružja, da. AKM je puška koja je kalašnjikov pretvorila u globalni fenomen. AK-47 je dokazao koncept, ali tek je AKM omogućio proizvodnju u desecima milijuna primjeraka i desecima zemalja. Kad se kaže da je “AK-47 najraširenija puška na svijetu”, točnije bi bilo reći da je to obitelj Kalašnjikov, a njezin najveći dio čini AKM.